Kava: Crno zlato koje pokreće svijet i definira naš dan
Kava. Za mnoge od nas to nije samo napitak. To je razlog za ustajanje iz kreveta, gorivo za radni dan i, ono najvažnije u našim krajevima, sinonim za druženje. “Idemo na kavu” rečenica je koja je pokrenula milijune prijateljstava, poslovnih suradnji i ljubavnih veza. Nakon vode, kava je najpopularnije piće na planeti.
No, koliko zapravo znamo o toj čarobnoj crnoj tekućini koja nas drži budnima? Od etiopskih visoravni do vašeg omiljenog kafića, ovo je priča o kavi.
Povijest: Od rasplesanih koza do pape
Legenda o otkriću kave jedna je od najsimpatičnijih u povijesti gastronomije. Priča nas vodi u 9. stoljeće u Etiopiju (pokrajina Kaffa), gdje je pastir po imenu Kaldi primijetio da su njegove koze neobično energične i “plešu” nakon što pojedu crvene bobice s određenog grma.
Kaldi je probao bobice, osjetio nalet energije i odnio ih lokalnim redovnicima. Oni su ih isprva bacili u vatru smatrajući ih vražjim djelom, no kada se prostorijom proširio opojan miris prženih zrna, promijenili su mišljenje. Zrna su izvadili iz vatre, samljeli ih i pomiješali s vodom. Tako je, prema legendi, nastala prva šalica kave.
Kava se zatim proširila arapskim svijetom (riječ “kava” dolazi od arapske riječi qahwa), a u Europu je stigla preko Venecije u 17. stoljeću. Zanimljivo je da su neki svećenici tražili od pape Klementa VIII. da zabrani kavu kao “muslimanski izum”, no nakon što ju je papa kušao, navodno je rekao: “Ovo vražje piće je toliko dobro da bi bila šteta prepustiti ga samo nevjernicima”, te ju je blagoslovio.
Botanika: Arabica ili Robusta?
Iako postoji mnogo vrsta biljke kave, dvije vrste dominiraju svjetskim tržištem i završavaju u vašoj šalici. Razlika između njih je ogromna.
- Arabica (Coffea arabica): Smatra se “šampanjcem” među kavama. Raste na visokim nadmorskim visinama, teže se uzgaja i ima nježniji, kiselkastiji i aromatičniji okus s notama voća, cvijeća i šećera. Sadrži manje kofeina. Čini oko 60-70% svjetske proizvodnje.
- Robusta (Coffea canephora): Raste na nižim visinama i otpornija je na bolesti (zato se zove “robusna”). Ima zemljani, gorči i “teži” okus s notama drveta ili gume. Sadrži dvostruko više kofeina od Arabice i odgovorna je za onu gustu kremu na espressu. Često se koristi u mješavinama za jačinu.
Kultura konzumiranja: Više od kofeina
Način na koji pijemo kavu govori puno o kulturi iz koje dolazimo.
U Italiji, domovini espressa, kava se pije brzo, “s nogu” (al banco). To je brza injekcija energije. Cappuccino se pije isključivo ujutro; naručiti ga poslije ručka za Talijana je veliki grijeh.
U SAD-u i sjevernoj Europi dominira filter kava. Pije se u velikim šalicama (mug), rjeđa je, ali zapravo sadrži više kofeina po porciji od espressa jer je ekstrakcija duža.
U Hrvatskoj i regiji, kava je ritual koji traje satima. Kod nas se uz jednu šalicu kave pretresa politika, sport i privatni život. Imamo specifičan spoj utjecaja: obožavamo tursku (domaću) kavu kod kuće, a espresso s mlijekom u kafićima. Kod nas kava nije samo piće, ona je društveni događaj.
Kemija užitka: Što je u zrnu?
Glavni aktivni sastojak kave je, naravno, kofein. On djeluje tako da blokira adenozin – kemijski spoj u mozgu koji nas čini pospanima. Kada kofein zauzme mjesto adenozina, osjećamo se budnima i fokusiranima.
Osim kofeina, kava je puna antioksidansa. Neka istraživanja sugeriraju da je kava najveći izvor antioksidansa u prehrani prosječnog zapadnjaka (jer ne jedemo dovoljno voća i povrća). Umjerena konzumacija povezana je sa smanjenim rizikom od raznih bolesti, uključujući Parkinsonovu bolest i dijabetes tipa 2.
Zanimljivosti koje niste znali
- Drugo najtrgovanije dobro: Kava je jedno od najvrjednijih dobara na svijetu. Često se navodi da je druga najtrgovanija roba nakon sirove nafte.
- Najveći potrošači: Iako Brazil proizvodi najviše kave, najviše kave po glavi stanovnika ne piju ni Talijani ni Amerikanci, već Finci.
- Beethovenova opsesija: Slavni skladatelj Ludwig van Beethoven bio je opsesivan oko svoje kave. Navodno je inzistirao da se svaka njegova šalica priprema od točno 60 zrna kave, koje je često sam brojao.
- Smrtonosna doza: Teoretski je moguće predozirati se kavom, ali biste morali popiti oko 70-100 šalica odjednom.
Zaključak
Bilo da je pijete crnu kao noć, slatku kao grijeh, iz male šalice ili velike kante, kava je univerzalni jezik. Ona je tihi svjedok naše povijesti i vjerni pratitelj naše svakodnevice. Sljedeći put kada uzmete gutljaj, sjetite se da ne pijete samo kofein – pijete napitak koji je promijenio svijet.
