Pivo: “Tekući kruh” i najpopularnije alkoholno piće na svijetu

Voda, čaj, pa pivo. To je redoslijed najkonzumiranijih pića na planeti. Pivo je jedino alkoholno piće koje je toliko ukorijenjeno u našu svakodnevicu da ga često niti ne smatramo alkoholom u onom teškom smislu riječi. Ono je pratitelj nogometnih utakmica, nezaobilazan dio roštilja i univerzalna valuta za “častiti prijatelja”.

Od drevnih civilizacija do moderne craft revolucije, pivo je prešlo dug put, ali je zadržalo svoju osnovnu svrhu: zbližavanje ljudi.

Povijest: Starije od pisane riječi

Povijest piva stara je koliko i sama civilizacija. Arheolozi smatraju da su ljudi počeli uzgajati žitarice ne samo zbog kruha, već i zbog piva. Prvi zapisi o pivu potječu od starih Sumerana u Mezopotamiji (današnji Irak) prije više od 6000 godina. Imali su čak i božicu piva, Ninkasi, a himna posvećena njoj zapravo je bila recept za pivo.

U starom Egiptu, pivo je bilo osnovna namirnica. Graditelji piramida nisu bili plaćeni u novcu, već u kruhu i pivu. Smatralo ga se “tekućim kruhom” – hranjivim i sigurnijim za piće od zagađene vode iz Nila.

U srednjem vijeku ulogu pivara preuzimaju redovnici. Oni su usavršili proces proizvodnje i dodali ključni sastojak koji pivo čini onim što je danas – hmelj. Pivo su pili tijekom posta jer je bilo hranjivo, a “tekućina ne krši post”.

Od čega se sastoji pivo? (Zakon čistoće)

Iako danas postoje piva s okusom čokolade, manga ili ljutih papričica, baza svakog piva sastoji se od samo četiri “sveta” sastojka, kako nalaže slavni bavarski zakon Reinheitsgebot iz 1516. godine:

• Voda: Čini više od 90% piva. Kvaliteta i mineralni sastav vode drastično utječu na okus (npr. meka voda je bolja za pilsnere, tvrda za stoutove).
• Slad (Malt): Najčešće ječmeni. Slad je “duša” piva. On daje šećer koji će se pretvoriti u alkohol, te pivu daje boju i punoću tijela.
• Hmelj (Hops): “Začin” piva. Hmelj daje gorčinu koja kontrira slatkoći slada, ali i predivne arome (citrusa, bora, cvijeća). Također djeluje kao prirodni konzervans.
• Kvasac (Yeast): “Čarobnjak”. Mikroorganizam koji jede šećere iz slada i pretvara ih u alkohol i ugljični dioksid (mjehuriće).

Lager ili Ale? Vječna podjela

Sva piva na svijetu mogu se grubo podijeliti u dvije velike obitelji, ovisno o vrsti kvasca i temperaturi vrenja:

1. Lager: Piva “donjeg vrenja” koja se proizvode na hladnijim temperaturama. Rezultat je čisto, osvježavajuće i pitko pivo. Ovo su najpopularnija piva na svijetu (Pilsner, Hell, većina naših domaćih industrijskih piva poput Žuje ili Karlovačkog).
2. Ale: Piva “gornjeg vrenja” koja fermentiraju na toplijim temperaturama. Ona su kompleksnija, aromatičnija i često voćna. Tu spadaju popularni craft stilovi poput IPA-e (India Pale Ale), Stouta (Guinness) i pšeničnih piva.

Kultura pijenja i važnost pjene

Pivo se ne pije da bi se napilo (iako se to dogodi), pivo se pije radi druženja. U Češkoj (zemlji s najvećom potrošnjom piva po glavi stanovnika) i Njemačkoj, točenje piva je umjetnost.

Mnogi griješe tražeći pivo bez pjene. Pjena (kruna) je ključna! Ona čuva arome u čaši, sprječava da pivo prebrzo oksidira (izlapi) i daje onaj kremasti osjećaj u ustima. Savršeno natočeno pivo mora imati “dva prsta” pjene.

Zanimljivosti

• Cenosillicaphobia: To je naziv za strah od prazne pivske čaše.
• Zdravlje: Umjerena konzumacija piva (ključna riječ: umjerena) može imati benefite. Pivo je bogato vitaminima B skupine, posebno B12 i folnom kiselinom, te silicijem koji je dobar za kosti.
• Najjače pivo: Dok standardna piva imaju oko 5% alkohola, najjače pivo na svijetu, škotski “Snake Venom”, ima nevjerojatnih 67,5% alkohola.

Zaključak

Pivo je demokratično piće. Piju ga radnici na baušteli i direktori u odijelima. Ono ne traži posebnu etiketu ni skupe čaše (iako pomažu). Ono traži samo dobro društvo i trenutak opuštanja. Živjeli!